Ovde možete postaviti Vaše pitanje
(Vaša ime i e-mail adresa neće biti objavljeni.)
Da li su bezbedni suplementi ishrane?
Vitamini, minerali i elementi u tragu, kao i sve ostale supstance, mogu biti toksični u prevelikim dozama. Toksičnost je zabeležena za vitamine A, D, K, B6, nijacin, kao i za mnoge minerale. Ipak, mikronutrijensi generalno uzevši imaju neuporedivo veću terapijsku širinu od tradicionalnih lekova. Mnogi vitamini imaju visoke terapijske indekse i nemaju neželjene efekte čak i u dozama koje su 10 do 20 puta veće od preporučenih dnevnih doza. Nasuprot tome, terapijska širina je mala za mnoge lekove, a neželjeni efekti česti kada su u pitanju klasični lekovi. Uprkos temeljnih studija, za mnoge lekove se neželjeni efekti otkrivaju posle više godina upotrebe. Primer je otkriće da blokatori kacijumskih kanala kratkotrajnog dejstva, široko korišćeni u tretiranju hipertenzije, povećavaju opasnost od iznenadne srčane smrti. Bolnice svakodnevno primaju bolesnike sa akutnim želudačnim krvarenjem izazvanim aspirinom, zatim žrtve digitalisne intoksikacije ili bolesnike dehidrirane neopreznom upotrebom diuretika. U mnogim slučajevima, lekovi spasavaju život bolesniku i niko ne želi da se liši lekova. Ipak, za mnoge česte bolesti uključujući kardiovaskularne bolesti i artritis, lekovi deluju samo simptomatski.
Opširnije
Da li zaista postoji afrodizijačka hrana?
Afrodizijak je po definiciji sastojak namirnice koji ima moć da izazove seksualnu želju i da omogući njeno sprovođenje. Naziv potiče od Afrodite (grčke boginje ljubavi i lepote).
Hrana ne služi samo da utoli glad, već često jedemo i kada nismo gladni jer nam se određena hrana sviđe, otvara nam apetit, tako da jedemo i kada smo siti. Hrana može biti i lek, što je poznato danas. Od neke hrane osećamo umor i pospanost, dok nam druga daje energiju i vitalnost. Da biljke mogu popraviti naše raspoloženje, povećati seksualnu želju i strast znalo se od davnina. Namirnice koj sadrže dopamin, hormonu slična supstanca, a za koji je dokazano da pojačava libido se ubrajaju u afrodizijake. Tu spadaju školjke, posebno žive kamenice, ostrige jer su bogate cinkom , zatim hrana koja obiluje antioksidansima (jagode,maline,kupine, crna čokolada koja sadrži i ateobromine, alkaloid sličan kofeinu), namirnice bogate aminokiselinama, smokve, celer. Semenke i orašasti plodovi (bademi, orasi kikiriki) jer su izvor esencijalnih masnih kiselina važnih za sintezu polnih hormona. Med je od davnina poznat naročito u kombinaciji sa orasima. Od ostalih namirnica sa afrodizijačkim svojstvima treba spomenuti:urme, šampanjac, tartufe, jastog, artičoke, avokado, kavijar, trešnje, ljute papričice i začinsko bilje (muškatni oraščić, cimet, karanfilić...).
Kako da se rešim viška kilograma?
Planiranje i redukcione dijete zahteva internistički pregled posle dobro uzete nutritivne anamneze vodeći računa o stanjima koja isključuju redukcionu dijetu, alergiji na određene namirnice, fiziološkom stanju (trudnice, deca, sportisti, stari) i od stanja uhranjenosti koje se procenjuje preko BMI pokazatelja. Pristup je krajnje individualan da bi rezultati bili dugotrajni uz očuvanje i popravljanje zdravstvenog stanja i imuniteta jer je samo u tom slučaju opravdana.
Opširnije
Kako sniziti povišene vrednosti holesterola?
U ishrani treba izbegavati ili svesti na najmanju meru sledeće namirnice:
Punomasno mleko i sireve, kremove od takvog mleka i sladoled.
Puter, žumance kao i jela koja ih sadrže.
Iznutrice (džigerica, bubrezi, mozak).
Pekarske proizvode sa mašću i jajima (lisnato testo, burek, pogačice).
Zasićene masti u ishrani (svinjska mast, kao i namirnice koje je sadrže: slanina, svinjsko meso), kokosovo ulje, kao i palmino iako su biljne sadrže ove nepoželjne masti.
Prerađevine od mesa (paštete, kobasice, salame).
Pored adekvatnog izbora namirnica veoma je važnan način pripreme namirnica:
Potrebno je ukloniti svu vidljivu masnoću sa mesa pre pripreme, a sa živinskog kožicu.
Tokom kuvanja ne dolivajte ulje već vodu, vino ili sok od paradajiza ili drugog povrća.
Barite i dinstajte umesto pečenja.
Koristite biljna ulja, ali i njih u malim količinama. Ne pravite zapršku. Prelijte hladno ulje preko barenog povrća ili pospite semenkama lana, suncokreta ili bundeve.
Opširnije
Koje su koristi za zdravlje od vegeterijanske ili poluvegeterijanske ishrane?
Vegeterijanci su pod manjim rizikom za pojavu srčanih bolesti i dijabetesa. Rizik da vegeterijanac dobije infarkt je oko 2/3 manji u odnosu na osobe koje jedu meso. Visok krvni pritisak, gojaznost i visok holesterol u krvi su takođe ređi kod vegeterijanaca. Vegeterijanci ređe pate od digestivnih poremećaja uključujući oboljenja žućne kesice, opstipaciju i karcinom kolona. Studije sprovedene u Engleskoj, Nemačkoj i USA su otkrile da vegeterijsnaka ishrana može smanjiti rizik od karcinoma, posebno pluća, ovarijuma i dojki i do 50%.
Šta mislite o postu?
Post je jedan od načina da se organizam oslobodi nagomilanih štetnih materija i na taj način regeneriše. Ishrana koja nema namirnice životinjskog porekla, namirnice bogate aditivima i konzervansima uz unos dovoljnih količina čiste negazirane pijaće vode pomoćiće da koristimo manje energije za varenje i da se energija usmeri na detoksikaciju. Veoma je važno da se tom prilikom ne unosi previše ulja i slatkiša što je često velika greška da bi se postigla sitost. Unos povrća, voća žitarica, koštunjavih plodova i ribe uz adekvatan unos tečnosti je veoma važna da bi post imao svoju ulogu. Naravno neke kategorije ljudi nisu pogodne za post (mala deca, trudnice, hronični bolesnici, anemične i pothranjene osobe...) jer on može da naškodi njihovom zdravstenom stanju. Pre donošenja odluke o dužem postu savet sa lekarom ili još bolje sa lekarom koji se bavi ishranom je pravi način da post ima i zdravstveni efekat.
Šta su probiotici?
Probiotici su ustvari živi mikroorganizmi tj. normalni činioci intestinalne mikroflore zdravih ljudi, a koji se mogu dodati hrani sa ciljem da poboljšaju ravnotežu crevne mikroflore.
Lactobacillus bulgaricus se nalazi u kiselom mleku. Osobe koje ishranom unose veće količine kiselog mleka ili jogurta imaju stalno prisutnu ovu bakteriju u digestivnom sistemu (stomaku). Prema zapažanjima, ti ljudi su zdraviji i žive duže od proseka.
Opširnije
Zašto mi se kilogrami kada prestanem sa dijetom opet vraćaju?
Najčešće ovde nije reč o dijeti (jer dijeta ne znači gladovanje već režim ishrane). Ove dijete gde se osoba izgladnjuje se još nazivaju i jo-jo dijetama jer težina ide čas gore-čas dole. Dobro je poznato da je gubitak kilograma brži u početku dijetetskog redukcionog režima nego kasnije. Ovaj brži gubitak kilograma na početku hipokaloriske dijete nastaje zbog gubitka soli i vode. Takođe, se u početku gubi glikogen i proteini (oba sadrže vodu). Prateći inicijalnu fazu i u zavisnosti od trajanja i tipa dijete smanjuje se bazalni metabolizam što može biti 2-3 puta više nego pre dijete. Tako da što je dijeta manje kalorična, manji je i bazalni metabolizam, tj. potrošnja energije. Ovo nije samo posledica redukcije bazalnog metabolizama već i termodinamičkog dejstva hrane (osoba jede manje) i manje energetske potrošnje (osobi je potrebna manja energija za kretanje kao i za iste aktivnosti), tako da je osobi potrebno manje hrane nego pre dijete. Ako osoba ohrabrena dobrim početnim rezultatima jer je brzo izgubila nekoliko kilograma nastavi da se hrani kao pre dijete kilogrami će se vratiti i to često na vrednosti veće nego pre ove dijete. To dovodi do velikih frustracija kod osoba koja je dve nedelje gladovala, i ona se opet vraća dijeti i ciklus se ponavlja. Naime osoba koja je probala ovakvu dijetu, za neuspeh uvek krivi sebe što je bila slaba i nije uspela da je sprovede do kraja, a ne samu dijetu. Ovo dalje vodi u taj začarani krug gladovanja i prejedanja i čini ih nesrećnim. Često se gubi samopouzdanje i volja koja se odražava na sve aspekte života: školu, posao, interpersonalne odnose…Krajnji rezultat je da ovakve osobe ustvari nisu prekršile, uništile dijetu! Ona je uništila njih. Ovakve dijete stručnjaci koji se bave ishranom nazivaju još hroničnim dijetama, popularno se zovu jo-jo dijete, a predstavljaju zdravstveni hazard.
Opširnije
Copyright © Studentska poliklinika 2009.